Novi propisi u vezi sa subvencijama po hektaru uvedeni početkom 2024. godine i zakupom poljoprivrednog zemljišta koji bi trebalo da stupi na snagu sledeće godine uvode promene koje će uticati na poljoprivrednike u Srbiji.
Ove promene su osmišljene kako bi unapredile sektor poljoprivrede u Srbiji, omogućavajući veću sigurnost i predvidivost za poljoprivrednike, kao i smanjenje sporova i neregularnosti u korišćenju poljoprivrednog zemljišta.
Subvencije po hektaru i pravila za zakupce poljoprivrednog zemljišta
Subvencije po hektaru će se dodeljivati isključivo uz dokaz vlasništva, zakupa ili komasacije zemljišta, što znači da poljoprivrednici moraju da prilože odgovarajuću dokumentaciju, kao što su vlasnički list, ugovor o zakupu ili rešenje o komasaciji.
Paralelno s tim, zakupci poljoprivrednog zemljišta moraće da potpišu ugovor o zakupu zemljišta sa precizno definisanim pravima i obavezama, što je korak ka poboljšanju transparentnosti i zaštiti interesa obe strane – zakupodavaca i zakupaca. Pored toga, uvedene su strože kontrole i kazne za nepoštovanje zakonskih odredbi, s ciljem smanjenja broja sporova i neregularnosti u sektoru.
Uvođenje obavezne dokumentacije za subvencije i novih pravila za zakupce njiva predstavlja korak ka većoj regulisanosti i efikasnosti u korišćenju poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici će morati pažljivo da prate ove izmene i prilagode se novim uslovima kako bi iskoristili dostupne beneficije i izbegli eventualne sankcije.
Šta podrazumeva zakup poljoprivrednog zemljišta?
Izdavanje poljoprivrednog zemljišta u zakup postaje relevantno kada vlasnik nema nameru ili mogućnost da se sam bavi poljoprivredom. U tom slučaju, vlasnik može odlučiti da izda svoje zemljište zainteresovanim licima. Međutim, vlasnik nije obavezan da izda zemljište u zakup ako planira samostalno ili u saradnji sa drugima da ga obrađuje.
Ukoliko postoji privatna ili zadružna svojina nad registrovanom obradivom površinom, a vlasnik ne namerava da se bavi poljoprivredom, dužan je da omogući izdavanje zemljišta u zakup. Ovo se realizuje uz plaćanje odgovarajućih taksi i naknada za zakup.
Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini izdaje se prema odlukama Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a realizaciju sprovode organi lokalne samouprave. Ova zemljišta mogu biti izdata fizičkim licima, odnosno pojedincima, kao i pravnim licima – školama, društvima, udruženjima, preduzećima i drugim organizacijama.
U slučaju da obradiva površina nije izdata u zakup ili se ne obrađuje, poreski organi imaju pravo da naplate veći porez. Zbog toga je u interesu i vlasnika i zakupca da se zemljište kontinuirano obrađuje.
Inspekcijski nadzor zakupa obavlja nadležni organ Republike Srbije. Zakon o poljoprivrednom zemljištu nalaže da obradive površine moraju biti korišćene isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. Stoga, vlasnici i zakupci moraju usaglasiti uslove korišćenja, visinu naknade i trajanje zakupa. Ovo se formalizuje sklapanjem ugovora o zakupu između vlasnika i zakupca, bilo da je reč o privatnoj ili državnoj svojini.
Šta uključuje ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta?
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta obuhvata prava i obaveze između vlasnika i zakupca, bez obzira na ťip vlasništva.
Ako je zemljište u privatnom vlasništvu, vlasnik i zakupac sklapaju ugovor uz prisustvo notara ili advokata za nekretnine.
Kod državnog zemljišta, ugovorne strane su Ministarstvo i zakupac. Ovaj proces je složeniji i uključuje javno nadmetanje ili licitaciju, gde se prijavljuju zainteresovana fizička i pravna lica. Nakon nadmetanja, izabranom zakupcu se određuje zakupnina koju treba da plati i potpisuje se ugovor.
Osnovni elementi ugovora uključuju:
- Informacije o ugovornim stranama,
- Detalje o parceli sa katastarskim podacima,
- Prava i obaveze zakupca,
- Visinu i rokove plaćanja zakupnine,
- Trajanje zakupa, uslove za otkazivanje i prekid ugovora.
Lokalna samouprava, u saradnji sa Ministarstvom, katastarskom službom i poljoprivrednim inspektorom, nadgleda sprovođenje ugovora.
Ugovor prestaje po isteku zakupa, po zakonskim odredbama ili otkazom jedne od ugovornih strana, a prema uslovima definisanim u ugovoru.
Kako se određuje visina zakupa?
Cena zakupa poljoprivrednog zemljišta zavisi od površine koja se iznajmljuje, najčešće po aru ili hektaru. Kada se jednom dogovori cena u ugovoru, ona ostaje nepromenjena, osim ako zakon predviđa drugačije uslove. Na primer, kod dugoročnih zakupa preko deset godina ili ako dođe do značajnih oscilacija u cenama tokom tog perioda.
Ako se tržišna cena zemljišta promeni tokom dugoročnog zakupa, može se izmeniti dogovorena cena kako bi odgovarala novim tržišnim uslovima. Na taj način, zakupodavci i zakupci mogu da osiguraju pravične i ekonomski održive uslove zakupa.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta važi do isteka dogovorenog perioda ili prema drugim osnovama predviđenim zakonom. Pored toga, ugovor može ograničiti promet zemljišta i definisati maksimalnu površinu koja se može dati u zakup.
Postoje i specifične odredbe koje regulišu odnose između vlasnika i zakupca u posebnim slučajevima saradnje i zakupa. Najbitnije je da se zakup obavlja isključivo u skladu sa zakonom i na osnovu jasno definisanog ugovora između strana.