Prema zakonu, ostavinska rasprava mora biti sprovedena u što kraćem roku, s ciljem da se završi unutar šest meseci. Međutim, postoji niz drugih propisa koje bi trebalo ispoštovati tokom trajanja ostavnskog postupka.
U nastavku, odgovorićemo na nekoliko bitnih i čestih pitanja vezanih za ostavinu, poput onog ko pokreće ostavinsku raspravu i koja je potrebna dokumentacije, te koliki su troškovi same procedure.
Svrha ovog teksta je da na jednostavan i lako razumljiv način prikaže tok ostavnog postupka i razjasni eventualne nedoumice vezane uz nasleđivanje. Ipak, treba da znate da ovaj tekst ne može da zameni stručnu pravnu pomoć. Za potpunu zaštitu i ostvarivanje vaših prava, potrebna vam je advokatska kancelarija Novi Sad, ako ste recimo nastanjeni na teritoriji tog grada, ili služba pravne pomoći u vašoj opštini.
Ko je odgovoran za pokretanje ostavinskog postupka?
Pokretanje ostavinskog postupka isključivo je u nadležnosti suda. Međutim, samo početak procesa ne garantuje da će sud nastaviti da ga sprovodi do kraja.
Javni beležnici u Srbiji sve češće preuzimaju ulogu vođenja ostavinskih postupaka. U slučajevima bez spornih situacija, notari preuzimaju vođenje i donose odluke o nasleđivanju.
Kada sud pokrene ostavinski proces, to se obično dešava na osnovu obaveštenja o smrti koje dobije od matičara. U većini slučajeva, to je osnovni sud u opštini gde je preminula osoba imala prebivalište.
Na koji način može da se proveri da li je ostavinski postupak već pokrenut?Informacije o statusu pokrenutog postupka i njegovom identifikacionom broju mogu se dobiti na šalteru nadležnog suda ili putem telefona.
Postoji mogućnost da matičar propusti da obavesti bliskog rođaka o smrti u zakonskom roku od 30 dana. Ipak, nije neophodno čekati, jer se postupak može pokrenuti podnošenjem pismenog zahteva sudu.
Formular za pokretanje postupka često se može dobiti u sudu, a potrebno ga je popuniti i predati na šalteru, zajedno sa potrebnom dokumentacijom kao što su kopije ličnih dokumenata i sl.
Kada stigne obaveštenje o preminuloj osobi iz matične knjige umrlih, osnovni sud započinje proceduru ostavinske rasprave. Sud donosi rešenje koje ovlašćuje javnog beležnika da sačini izveštaj o smrti, odnosno smrtovnicu.
Ovaj dokument obuhvata podatke o preminuloj osobi i utvrđuje da li su zadovoljeni uslovi za pokretanje ostavinskog postupka.
Takođe, sud može da da ovlašćenje notaru da se pozabavi pitanjima zaostavštine. Javni beležnik je taj koji sakuplja sve bitne dokumente.
Neophodni dokumenti uključuju:
- Kopiju lične karte preminule osobe.
- Kopiju lične karte podnosioca zahteva.
- Izvod iz matične knjige umrlih za ostavioca.
- Izvod iz matične knjige rođenih, odnosno venčanih, za podnosioca zahteva i ostale osobe koje pretenduju na nasleđe.
- Dokazi o imovini ostavioca, kao što su katastarski izvod za nepokretnosti, bankovni izvod, saobraćajna dozvola, akcije, penzioni ček i drugo.
Ovu dokumentaciju treba pripremiti i priložiti zajedno sa vašim predlogom ukoliko sami pokrećete ostavinski postupak.
Iako je zakonska obaveza javnog beležnika ili suda da sami pribave ove dokaze, često se dešava da to nije izvodljivo. Stoga je u najboljem interesu naslednika da sakupe ove dokaze kako bi olakšali i ubrzali proceduru.
Koliko iznosi cena usluge ostavinskog postupka kod javnog beležnika?
Tarifa za javnobeležničke nagrade u vezi sa nasleđivanjem predstavlja službeni dokument koji precizno određuje tarifnu strukturu. Kada notar dobije ovlašćenje za sprovođenje ostavinskog postupka, prvi korak je pregled katastra nepokretnosti i sakupljanje potrebne dokumentacije o imovinskom statusu.
Nakon toga, javni beležnik procenjuje iznos naknade na osnovu vrednosti zaostavštine. Ovo uključuje procenu tržišne vrednosti nepokretnosti, obično zasnovanu na poreskom rešenju, i naplatu odgovarajuće sume.
Troškovi ostavinskog postupka kod notara obuhvataju iznos od 3.600 dinara za izdavanje potvrde o smrti, što je prva stavka koju naslednici plaćaju, uz dodatnu naknadu za rešavanje pitanja zaostavštine, koja varira u zavisnosti od stvarne vrednosti imovine koju ostavilac ostavlja.
Svi dodatni troškovi plaćaju se po završetku procesa, kada se dobije zvanično obaveštenje o nasleđivanju koje sadrži informaciju o iznosu koji treba platiti.
Ukoliko u procesu nasleđivanja učestvuje više od tri strane, javnobeležnička naknada se povećava za 10 bodova za svaku četvrtu i svaku narednu stranku
Da li postoji mogućnost oslobođenja od plaćanja troškova?
Prema Zakonu o sudskim taksama, koji javni beležnik mora poštovati jer deluje u ime suda, postoji mogućnost oslobođenja od plaćanja troškova.
Prema tome, osoba može biti izuzeta od obaveze plaćanja troškova ukoliko bi to dovelo do ugrožavanja socijalne sigurnosti porodice naslednika.
Odluku o tome donosi ili sud ili javni beležnik, ali isključivo na zahtev strane koja je obavezna da pokrije troškove. Sve se to odvija nakon što su razmotrene sve merodavne okolnosti, uključujući nasleđenu imovinu, prihode i slično.
Šta ako već postoji doneto rešenje o nasledstvu, a vi niste obavešteni o tome? Kako se postupa ako se kasnije pojave novi naslednici?
U slučaju da saznate za rešenje o nasleđivanju tek nakon što je već izdato, a niste bili deo procesa iako imate pravo na nasleđe, sud neće ponovo otvarati postupak.
Međutim, vaša prava neće biti ugrožena, jer će vas sud uputiti da podnesete zahtev kako biste ostvarili svoja nasledna prava.
Sud će slično postupiti i sa drugim osobama koje tvrde da su naslednici. To znači da ćete ili vi ili drugi naslednik biti obavezni da pokrenete postupak protiv već postojećih naslednika i da tražite sudsku odluku o vašem pravu na nasleđe.
U tom procesu, imovina će biti ponovno raspodeljena na osnovu nove sudske odluke, ovog puta putem presude.