GPS navigacija tokom planinarenja

Zbog neprestanog razvoja tehnologije nikad nije bilo lakše snalaziti se u prostoru kao danas sa GPS (global positioning system) tehnologijom. Nebitno da li je koristimo da bi se zabavili, lakše i brže stigli na neku lokaciju, u opasnosti zaštitili svoj život, ili bilo kog drugog razloga naš život je propraćen tehnologijom. GPS postaje neizostavan kod planinara, trkača, biciklista, skijaša, lovaca. Ovaj sistem predstavlja mrežu satelita koja kontuinirano odašilje kodirane informacije, pomoću kojih omogućeno precizno određivanje položaja na zemlji. On funkcioniše na osvnovu udaljenosti od satelita. GPS prijemni uređaj utvrđuje svoju poziciju na zemlji tako što meri sviju razdaljunu od satelita u svemiru. Što je veći broj signala satelita u prijemniku, to je veća tačnost izračunate pozicije.

Planinarenje

Čoveka su od davnih vremena privlačile planine. Ljudi  su voleli  da odlaze u planine radi lova, spasavali životinje, ili se skrivali u ratno doba u tim predelima. Posle su počeli da uočavaju lepotu i misteriju planinskih vrhova. Planinari su počeli da otkrivaju mnoge nepoznate predele, skrivene doline, jezera što predstavlja glavnu draž ove discipline. Gradili su i označavali puteve, podizali planinske domove, kuće i skloništa, pa su širokim masama planina i turistima otvorili lak pristup strmim i snežnim vrhovima. Razvojem planinarstva uporedno se razvijao i turizam za sve avanturiste i one življeg duha.

Grčka kao zemlja duge istorije i raznolike geografije je mesto gde je nezaobilazan i razvoj planinarstva, a poželjno mesto za avanturiste je i osvajanje planine Olimp što često privlači naše planinare i turiste. Olimp je najviša i najlepša planina Grčke, a takođe i drugi po redu najviši vrh na Balkanu, što kod planinara izaziva poseban osećaj i izazov. Strme vrhove ove planine u obliku prestola koji izazivaju strahopoštovanje i sumnju da priče o Zevsu i grčkim bogovima nisu samo legende nego istina, treba zaista doživeti uživo. Kako ova nepredvidljiva planina moze biti opasna govore nam i male metalne pločice na stenama kao uspomene na poginule planinare. Uspon na najviši vrh Mitikas (2917m) je zahtevan i opasan, a većina puta prolazi uz ponor od nekoliko stotina metara te traži dobro planinarsko iskustvo. Zbog specifičnog klimatskog obeležija i nadmorkse visine, vrhovi Olimpa često su skriveni oblacima.

Koliko je neophodno biti obazriv i spretan pri ovakvim avanturama, nije potrebno posebno isticati, te je kvalitetna oprema, a samim tim i GPS navigacija pri planinarenju više nego potrebna. Na pitanje šta sve može navigacija, prost odgovor je, mnogo toga.

GPS može da izračuna koordinate geografske širine i dužine tačke na kojoj se nalazimo

– da pokazuje linije na displeju koja predstavlja put kojim smo prošli

– da očita brzinu kojom se krećemo, ukupno pređeni put, nadmorsku visinu tačke na kojoj se nalazimo

– ako koristimo uređaj, a da nije mobilni telefon, može da bude model sa barometarskim visinomerom koji pokazuje topografski profil terena kojim se krećemo, ukupan uspon i spust, kratkoročnu vremensku prognozu

– mogućnosti  GPS-a su memorisanja maršute i podataka o koordinatama i visinama tačke koje smo prošli. Na putu koji prolazimo možemo da upisujemo putne tačke, raskrsnice, objektive tako zvane waypoint-e, koje kasnije možemo da koristimo u navigaciju.

– memorisanje snimljenih putanja tacklog-ova. Njih kao i waypoint-e moguće je prebaciti na računar ili ih učitati iz njega. Sve što smo mi, ili neko drugi memorisali možemo u nekom sledećem navratu koristiti kao pouzdanog vodiča.

– korisne GPS sitnice su što možemo videti vreme kad će izaći ili zaći sunce, kao i prikaz mesečevih mena

Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *