U Srbiji se godišnje registruje 2.200 novoobolelih od ginekoloških karcinoma, a vodeći među njima je karcinom grlića materice.
Za samo 12 meseci zabeleži se više od 1.300 novoobolelih i gotovo 500 smrtnih ishoda od ovog karcinoma, po čemu je on drugi vodeći uzrok obolevanja i četvrti uzrok umiranja.
Žene su podložne razvoju karcinoma grlića materice nakon infekcije kancerogenim HPV tipom, ali su potrebni i drugi faktori okoline da bi se on razvio. Potrebno je nekoliko godina da bi promene na grliću materice izazvane HPV infekcijom koja dugo traje, prerasle u kancer.
Zbog toga redovni pregledi imaju za cilj da se promene pronađu rano, pre nego što nastane karcinom, onda kada mogu lako da se otklone.
KAKO IZGLEDA GINEKOLOŠKI PREGLED?
Ginekološki pregled se obavlja na ginekološkoj stolici i ukoliko nemate nikakav problem, obično traje jako kratko – desetak minuta. Ukoliko budete opušteni, neće vas uopšte boleti.
Ginekolog će pogledati spoljne genitalije (za slučaj da su vam se na primer pojavili kondilomi ili neka kožna bolest), a onda će preći na bimanuelni pregled (rukama) – sa dva prsta će ući u vaginu, a drugom rukom će vam ispipati stomak jer tako određuje položaj, oblik i veličinu materice i jajnika. Ukoliko vas pri ovom pregledu, ili u bilo kom trenutku nešto zaboli, recite to lekaru.
KOJI SU NAJVAŽNIJI GINEKOLOŠKI TESTOVI?
Ginekolog će posle ovog pregleda uraditi i nekoliko testova. Jedan od najvažnijih zbog kojih se najčešće ide kod ginekologa je Papanikolau ili papa test koji služi za otkrivanje prekanceroznih i kanceroznih promena na grliću materice. Osim toga, ginekolog će po potrebi štapićem sa vatom uzeti uzorak vaginalnog sekreta da proveri da nemate neku infekciju.
Kolposkopski pregled je takođe jedan od uobičajenih, traje jako kratko i ne boli. Lekar specijalnim aparatom nalik mikroskopu proverava da li su se pojavile promene na ćelijama grlića materice.
Sledi pregled ultrazvukom kojim se detaljno pregledaju materica, jajnici i područje male karlice. Ginekolog može da preporuči i dopunske preglede u zavisnosti od tegoba i nalaz ado kojih dođe. Tu spadaju analize kao što je ginekološki ultrazvuk, mamografija dojki (rentgenski pregled dojki), laboratorijske analize, kao i mnoge druge dijagnostičke procedure.
PAPA TEST I KOLPOSKOPIJA
Za prevenciju raka grlića materice neophodno je da se žene na pregled javljaju jednom godišnje. Ukoliko su papa test i kolposkopski pregled uredni, skrining sa papa testom se ponovo radi za tri godine. Ovo je veoma bitno jer je za proces
razvoja karcinoma grlića materice potrebno više godina, pa je shodno tome preglede neophodno ponavljati da bi se u početnom stadijumu konstatovala i najmanja promena.
Ukoliko žena između dva pregleda primeti da ima krvarenja posle seksualnih odnosa, bolove i iscedak sa neprijatnim mirisom, obavezno treba da se javi ginekologu. Bolovi u maloj karlici, učestalo mokrenje, opstipacija, takođe treba da
budu razlog odlaska ginekologu. Ovaj pregled je važan da bi se utvrdilo da li su promene u vezi sa grlićem materice ili je razlog tome neka infekcija, polipi, hormonski disbalans.
KADA IĆI NA PREGLED KOD GINEKOLOGA?
Ukoliko je sve u redu, ginekološki pregled, PAPA test i ultrazvučni pregled potrebno je raditi jednom godišnje. Savremeni način života je doveo do činjenice da nema žene koja nema nekih ginekoloških problema. Nezdrava ishrana, ubrzan i stresan način života su svakako glavni pokretač svih nepravilnosti u radu našeg organizma, ali mnogo veće posledice nastaju ignorisanjem signala koje nam telo šalje.

Postoje simptomi koje nikako ne smemo ignorisati, a sa druge strane mnoge teške bolesti se mogu razvijati bez ikakvih pokazatelja, te je stoga preventivni i redovni ginekološki pregled od izuzetne važnosti.
NAJČEŠĆI GINEKOLOŠKI PROBLEMI I SIMPTOMI
- Vaginalne infekcije su najčešće neprijatnosti sa kojima se mnoge žene susreću tokom celog reproduktivnog perioda. Svrab, crvenilo, peckanje i promena u vaginalnom sekretu karakterišu infekcije poput hlamidije, kandide, trihomonasa i gonokoka, dok papiloma virus često ne pokazuje nikakve simptome, pa se njegovo prisustvo otkriva tek prilikom ginekološkog pregleda.
Nelečene infekcije mogu dovesti do problema sa začećem, a u težim slučajevima i do steriliteta. Infekcija humanim papiloma virusom je jedan od sigurnih faktora rizika za nastanak karcinoma grlića materice.
- Ciste na jajnicima i sindrom policističnih jajnika, prema procenama, ima svaka četvrta žena, u periodu od puberteta do menopauze. Sindrom policističnih jajnika predstavlja izuzetno kompleksno oboljenje sa simptomima poput pojačane
maljavosti, akni, neredovnog menstrualnog ciklusa, povećanja telesne težine.
Bolovi i probadanje u donjem delu leđa i u predelu stomaka su često znak cista na jajnicima koje mogu biti benigne ili maligne ili pak endometriotične ciste koje su čest uzrok infertiliteta kod žena.
3. Miomi su dobroćudni tumori mišićnog tkiva materice . Dijagnostikuju se kod svake četrvte žene. Obično su uzrok obilnih i produženih menstrualnih krvarenja.
Ponekad mogu zbog lokalzacije dati pojačani nagon za mokrenjem, bolan polni odnos . Zavisno od lokalizacije mogu biti uzrok nemogućnosti začeća.
4. Endometrijalni polipi su bujanje sluznice materice i u najvećem broju slučajeva su benigne prirode osim ako se jave u meno ili postmenopauzi kada mogu imati maligni potencijal. Uzrok su neplodnosti kod mladjih žena te je svakako
neophodno ukloniti ih pre planiranja trudnoće.
- Endometrioza je često stanje, u kojem tkivo endometrijuma (unutrašnjeg sloja materice), umesto unutar materice, raste izvan nje (najčešće na jajnicima ili jajovodima). Simptomi su bol tokom seksualnog odnosa, jaki bolovi u trbuhu I
vrlo je često uzrok steriliteta. Rešava se uglavnom operativnim putem.
FAKTORI RIZIKA ZA KARCINOM JAJNIKA
Što se tiče karcinoma jajnika postoji nekoliko faktora rizika koji mogu da utiču na njegov razvoj. Neki od njih su godine starosti, broj trudnoća, lična istorija karcinoma dojke, jajnika, debelog creva ili rektuma, dugoročna upotreba terapije zamene hormona i gojaznost.
Takođe, može da bude i genetska predispozicija.
Zato je izuzetno važno da žene brinu o svome zdravlju i idu na redovne ginekološke preglede, ali je takođe jako bitno da im dijagnostika i lečenje budu uvek dostupne kako bi se stopa smrtnosti od ovih bolesti smanjila.
Karcinom je izlečiv ako se otkrije na vreme, ali je takođe izuzetno važna i dostupnost inovativnih terapija i savremeni pristupi lečenja kako bi žene koje se leče od ovih karcinoma izašle kao pobednice. Podizanje svesti žena o raku grlića materice i važnosti prevencije u sprečavanju i blagovremenom otkrivanju ove, inače, smrtonosne bolesti od izuzetnog je značaja, stalno podsećaju stručnjaci.
Poražavajući je podatak da u našoj zemlji tek petina dama odlazi na redovne ginekološke kontrole, iako je to jedini način za rano otkrivanje ove bolesti.
NA KOJE FAKTORE RIZIKA TREBA OBRATITI PAŽNJU?
Da bi se izbegao nastanak karcinoma grlića materice u preventivnom smislu treba da se vodi računa apsolutno o svakom detalju. Izuzetno je važno izbegavanje rizičnih faktora koji mogu da dovedu do bolesti, a sa druge strane neophodno je podvrgavanje skriningu u kome se radi papa test, odnosno uzima citološki bris grlića materice, obavlja kolposkopski pregled i HPV tipizacija, odnosno određuje dominantni tip humanog papiloma virusa.
Kada je reč o faktorima rizika i raku grlića materice, o prevenciji treba razmišljati još u ranoj adolescenciji. Pravilnom edukacijom o seksualnom odnosu i izbegavanje seksualnog odnosa bez kondoma, predstavlja najbolji način zaštite od polno prenosivih bolesti među kojima je i humani papiloma virus.
Rano stupanje u seksualne odnose, često menjanje partnera, problem sa HPV infekcijama, pušenje i korišćenje određenih lekova koji utiču na imuni sistem, utiču i povećavaju rizik da u kontaktu sa onkogenim HPV virusima nastane trajna infekcija.
Tokom vremena ova infekcija dovodi do promena na grliću, a ako se blagovremeno ne dijagnostikuje može preći u karcinom grlića materice.
KAKO IZBEĆI GINEKOLOŠKE INFEKCIJE?
Da bi se infekcija predupredila preporučuje se HPV vakcinacija pre stupanja u seksualne odnose. Tačno je da HPV vakcina ima i svoja ograničenja jer ne pokriva sve tipove onkogenih virusa. Ali, s obzirom na to da štiti u više od 80 odsto tipova koji se detektuju kod grlića, svakako bi se trebalo vakcinisati.
Uostalom, nijedna vrsta vakcine ne postiže stoprocentnu pokrivenost. Konkretno, ova vakcina je za tipove 2, 4 i 9, koji su najčešći uzročnici karcinoma grlića materice.
Raspoloživi podaci pokazuju da do punoletstva čak 40 odsto žena dođe u kontakt sa HPV virusima, a do pedesete godine više od 80 odsto postaje inficirano nekim od HPV virusa. Čak i posle pedesete virus „zaradi“ oko osam odsto žena.
Sveukupne procene su prilično deprimirajuće, jer pokazuju da će do pedesete godine 75 procenata pripadnica nežnijeg pola biti inficirano sa jednim ili više genotipova HPV virusa! Na sreću, ne nose svi pogubne posledice jer se spontano
eliminišu u 94 odsto slučajeva.
KOLIKO JE OPASNA RANICA NA GRLIĆU MATERICE?
Svaka ranica na grliću ne mora da znači i problem. Postoje ranice koje ne zahtevaju ni dodatnu terapiju ni dodatnu dijagnostiku. Međutim, da bi saznali o kom tipu se radi, prethodno mora da se uradi kolposkopska provera i papa test.
Tek na osnovu ovih pregleda odlučujemo da li ranicu samo pratimo, radimo biopsiju ili druge potrebne analize. Ukoliko se brisevi pokažu urednim, deo ranica može spontano da nestane i da je zdrav epitel nadraste. Neke godinama mogu da perzistiraju, odnosno da se ne menjaju i da ne smetaju. Ali sve to mora da proceni ginekolog.
Ovo je važno, jer prilikom procene šta da se radi sa ranicom, ginekolog uzima u obzir rezultate papa testa, godine, reproduktivni status i eventualne druge simptome koje pacijentkinja oseća.
KAKO OČUVATI GRLIĆ MATERICE?
Važan faktor u očuvanju zdravlja ne samo grlića već celokupnog genitalnog trakta je u blagovremenom lečenju sekreta, lokalne infekcije i održavanje adekvatne pH vagine, odnosno njene prirodne kisele sredine. Ako je žena zdrava, nema nikakav problem sa atrofijom ili sekretom, nema potrebe da koristi bilo kakva sredstva za ispiranje vagine ili aplikaciju različitih vaginaleta.
Međutim, ukoliko žena zbog hormonskih problema ima izmenjen kvalitet vaginalnog epitela, što se dešava u postmenopauzi kao i povećanu sklonost infekcijama, svakako da treba da preduzme određene korake. Korišćenjem posebnih rastvora uz savet sa svojim lekarom, može da olakša tegobe i spreči recidive infekcija.
KAKO SE IZBORITI SA GINEKOLOŠKIM PROBLEMIMA?
Redovne kontrole i posete ginekologu su najvažnije za očuvanje zdravlja žena. U Srbiji izuzetno mali procenat ženai odlazi na preventivni pregled, pa zbog ove činjenice, imamo jednu od najviših stopa obolelih od raka grlića materice u Evropi.
Zdrav način života je sigurno vaš najbolji saveznik kako za ublažavanje ginekoloških problema, tako i za celokupno stanje organizma. Ukoliko imate česte vaginalne infekcije trebalo bi da iz ishrane izbacite ili bar svedete na minimum namirnice koje sadrže šećer, kofein, kao i mlečne proizvode, orašaste plodove i crveno meso.
Iako su ginekološki pregledi i kontrole za većinu žena neprijatni, oni su neophodni deo pravilne brige o zdravlju. Na Vama je da odlučite kada ćete svoje zdravlje da stavite na prvo mesto.
Ginekološki pregled kao i sve druge preglede možete obaviti u Poliklinici dr. Rončević kod Kalenić pijace po povoljnim cenama.