Ugalj je, pored drveta, na našim prostorima najpopularnije ogrevno sredstvo. Pored velikih gradskih kotlarnica, fabričkih postrojenja, institiucija i veliki broj privatnih domaćinstava tokom zimske sezone zagreva prostore uz pomoć uglja.
U narednim redovima se možete informisati o tome kako je ugalj nastao, koje uste uglja postoje, koje karakteristike poseduju, kao i o tome gde se vrši prodaja uglja i koje su cene uglja.
Šta je ugalj i kako je nastao?
Ugalj je prirodni materijal, braon do crne boje koji je veoma zapaljiv. U prirodi se nalazi u obliku stena, za čiji nastanak je bilo potrebno između 50-250 miliona godina. Glavni sastav ove stene je ugljenik. Pored uglenika, u sastavu uglja može se pronaći i niski procenti čvrstih, tečnih i gasovitih ugljovodonika i drugih materijala, kao što su jedinjenja azota i sumpora.
Ugalj je nastao biološkim razlaganjem organske materije i to se naziva prvom fazom nastanka uglja. Drugu fazu karakteriše povećanje udela ugljenika i smanjenje udela vodonika i kiseonika. Na osnovu tog procesa, ugalj je i dobio ime.
Postoji nekoliko različitih vrsta uglja
Ugalj se može klasifikovati po različitim kriterijumima: prema poreklu, starosti, nameni i toplotnoj moći i drugim osobinama uglja. Međutim, ugljeve najčešće delimo na:
Kameni ugalj;
Mrki ugalj;
Lignit i
Treset.
Kameni ugalj je najstarija vrsta uglja, nastala u različitim geološkim periodima. Postoji veliki broj vrsta kamenog uglja, a ono što ih karakteriše jeste veoma visoka toplotna moć. Prilikom sagorevanja skoro da ne ostavlja pepeo, što govori o njegovom kvalitetu. U našoj zemlji, ova vrta uglja se ne proizvodi, a cena ovog uglja je visoka.
Ugljevi srednjeg stepena ugljenisanja i starosti, koji imaju slabije održanu drvenastu
strukturom, nazivaju se mrki ugalj. Postoji nekoliko vrsta mrkog uglja, uglavnom su između mrke i crne boje, a međusobno se razlikuju po kalorijskoj vrednosti. Upotreba mrkog uglja je veoma velika na našim prostorima, i koriste se za velike kotlove, jer imaju veliku toplotnu energiju i dug period između ložena. Kod nas se proizvode u velikom broju rudnika, kao što su: „Rembas“, „Bogovina“, „Soko“, „Štavalj“ i „Jasenovac“. Pored uglja koji se proizvodi u našoj zemlji, na tržištu se mogu pronaći i uvozni mrki ugljevi.
Najmlađa vrsta uglja je lignit. Bledo mrke ili prljavo žute boje je, odlikuje se očuvanom drvenastom strukturom zbog čega je poznat pod nazivom „drveni ugalj“. Ova vrsta uglja se u našoj zemlji proizvodi u RB Kolubara koja je najveći snabdevač termoelektrane „Nikola Tesla“, zatim u termoelektrani „Kostolac“, Rudnik „Kovin“, RL „Lubnica“. Upotreba lignita je najveća u domaćinstvima koja koriste različite peći na čvrta goriva ili manje kotlove, a pogodan je i za sisteme centralnog grejanja.
Prodaja uglja i njegova cena
Kada je u pitanju ugalj cena zavisi od kvaliteta samog uglja, odnosno od njegove toplotne moći njegovog sastava. Najviša cena uglja je za one vrste koje imaju veliku toplotnu i kalorijsku moć, dok je cena uglja lošijeg kvaliteta manja.
Što se tiče prodaje uglja, ona se vrši na različitim vrstama stovarišta, a ona specijalizovana imaju široku ponudu koja garantuje da ćete pronaći najbolji ugalj za vaše potrebe.