Još od davnina su žene plele odevne predmete za svoje ukućane, i to upravo od vune. Sve devojčice su nekad uz svoje bake učile kako da naprave petlju, ne bi li njihov šal parirao bakinom.
Smatra se da pletenje snižava nivo anksioznosti i stresa. Neurologija pletenje smatra jogom za mozak.
Žene su i pre stotinu godina plele, iako tada nisu znale za termine kao što su anksioznost i stres, ali budući da je to tada bio jedini način da se ukućani obuku, one su uveče sedele i sate provodile oko vatre pevajući pesme, takozvane „radilice“, i plele. Reklo bi se da su one imale bogatiji socijalni život nego danas, jer su se uz rad i družile.
Obrada vune – kako je to nekad izgledalo?
Vuna je prirodno vlakno, životinjskog porekla, budući da potiče od životinje – ovce. Ova plemenita životinja je pripitomljena još u doba neolita.
Ovce su se šišale jednom godišnje, obično tokom letnjim meseci. Šišale su se specijalizovanim makazama i to tako da vuna ostane u jednom komadu. Onda se ta vuna prala a potom sušila. Nakon toga se klasifikovala po kvalitetu da bi se metalnim četkama raščupavala i samim tim čistila. Tek takva bila je spremna za predenje.
Predenjem su se po pravilu bavile žene i to često za vreme čuvanja stoke.
Tako očišćenja vuna se vezivala za preslicu, koja se zatezala za pojas i čupkala, a desnom se rukom okretalo vreteno i dobijena nit namotava. A onda se ona sa vretena smotavala u klupko.
Vunena pređa mogla je da se boji, što se naravno radilo prirodnim bojama. U to vreme bojila se u lukovini, trnovoj ili orahovoj kori.
Žene su najčešće prele noću, uveče bi se okupljale, prvenstveno preko zimskih meseci kada su dani bivali kratki a noći duge.
Jasno je tada bilo da nema boljeg toplotnog izolatora tokom zime, a ni danas nije mnogo drugačije. Vuna nikada neće izaći iz mode.
Vuna danas
Danas u prodavnicama možemo naići na najražličitije boje vune. Reklo bi se da postupak obrade nije tako zanimljiv kao nekada. Svakako se i dalje uzgajaju ovce od kojih se dobija vuna, međutim sada se ona fabrički prerađuje. Ljudi sve manje vremena imaju i za samo pletenje, jer je život postao brz tako da kupuju već fabrički proizvdene odevne predmete od vune.
Odevni predmeti od vune koji se i danas proizvode, kako mašinski tako i ručno, su mnogobrojni – kaputi, džemperi, pelerine, kape, šalovi, rukavice i mnogi drugi…
Danas sa oko 148 miliona ovaca Australija jeste zemlja koja proizvodi skoro 80% vune u svetu. Najčešće uzgajana vrsta ovce jeste merino.
Ukoliko ste možda alergični na vunu, postoji alternativa vuni a to su: pamuk, flanel i poliester.
Održavanje predmeta od vune
Oni koji vole da nose vunu trebalo bi i da znaju kako bi bilo poželjno da je održavaju na adekvatan način.
- Mogu je prati u mašini samo ukoliko ima oznake na etiketi – superwash;
- Mogu je potopiti u mlakoj vodi u rastvoru specijalnog deterdženta za vunu;
- Nikako je ne sušiti na radijatoru niti u mašini za sušenje;
- Sušiti je na peškiru, horizontalno, daleko od izvora toplote;
- Peglati na temperaturi do 160 stepeni.